Bez prorade nesvjesnih sadržaja (a nesvjesno se prvo manifestira kroz transfer) nema niti strukturne promjene.

Kada u radu koristimo transfer, to možemo činiti na više načina i s različitim rezultatima.

Promotrimo odnos između klijenta i terapeuta kroz dva tipa odnosa: ponovljeni odnos (engl. repeated relationship) i potreban odnos (engl. needed releationship), onako kako ih objašnjava Stern.

Znači, s jedne strane je ponovljeni odnos, ono što će klijent (uglavnom nesvjesno) očekivati (i pribojavati se) od nas a u skladu je s njegovim iskustvima i potreban odnos, ono što će klijent priželjkivati od nas, ono što nikad nije imao.

I jedan i drugi će se manifestirati kroz transfer.

E sad, dalje možemo raditi, kako to Little objašnjava, s transferom (engl. with transference) ili u transferu (engl. within transference).

RADITI S TRANSFEROM

Ako radimo s transferom, tada zadovoljavamo klijentove relacijske/transferne potrebe što će olakšati simptome i klijent će se osjećati bolje, ali klijent neće u konačnici biti bolje je radeći s transferom onemogućujemo da se proradi konflikt koji je u klijentu.

RADITI U TRANSFERU

Ako radimo u transferu, tada se konflikt koji postoji unutar klijenta počinje manifestirati u odnosu s terapeutom i postaje otvoren za interpretaciju i proradu. Kada se konflikt interpretira, tada klijent ostvaruje promjenu na razini strukture ličnosti.

Koliki je značaj takve interpretacije pokazuju i suvremena istraživanja.

WEBINAR: INTERPRETATIVNO DINAMSKA TRANSAKCIJSKA ANALIZA U KLINIČKOJ PRAKSI

Suvremena istraživanja

1. Pristupi koji koriste interpretaciju transfera postižu jednake rezultate u olakšanju simptoma kao i drugi pristupi ali su superiorni kada je u pitanju poboljšanje na razini interpersonalnih odnosa i na razini funckioniranja ličnosti. (Hoglend, 2014)

 

2. Interpretacije imaju kapacitet za ojačati ego (ego stanje Odraslog) i povezane su sa strukturnom promjenom. (Levy&Scala, 2012)

 

3. Interpretacija transfera pomaže klijentu povezati kognitivne i afektivne elemente internaliziranih objekata. (Higa & Gedo, 2012).

Primjer interpretacije transfera

U pitanju je idealizacija kroz transfer (terapeut je prepoznao da je riječ o defenzivnoj idealizaciji i kreće ju konfrontirati)

Klijent započinje susret:

K: „Mrzim sve, dosta mi je svega, stalno sam ljut na sve. Vi ste jedina osoba koja se prema meni ponaša OK i koja me ne ljuti. Ne znam kako Vam to uspijeva. Uvijek ste tako dobri prema meni.

T: „I ja sam razmišljala o tomu. Samo, meni to baš nema do kraja smisla. Kao što ste i sami rekli, prije ili kasnije budete ljuti na svakoga a, ako ćemo iskreno, bili ste ljuti i na mene u početku našeg rada. Kad god bih otvarala pitanje Vašeg kašnjenja ili toga što ne pronalazite stabilan posao – bili ste ljuti. Osjećali ste se kao da Vas kontroliram ili da zvučim kao Vaši roditelji. No, sad se čini da među nama nema frikcije pa Vam se odjednom čini sve tako divno da zamišljate da čak ne mogu ni pogriješiti.

K: Kako to mislite? Pa samo sam rekao da sam shvatio koliko ste dobar terapeut.

T: Možda, ali čini se dosta ekstremnim da Vam je na početku bio tako veliki problem kada bih otvarala neka pitanja a sada se slažete praktični sa svim što kažem. Nema to baš puno smisla i ne čini mi se stvarnim.

K: Vidim što želite reći, ali meni se čini vrlo stvarnim. Uvidio sam da ste stvarno pametni i da znate o čemu govorite. Stvarno mi je puno bolje nego kad sam se tek javio u terapiju.

T: (ustraje u konfrontaciji): Vjerujem da se osjećate  bolje. No, u isto vrijeme, ovo kako me opisujete čini se dosta preuveličano.: „sve je dobro“ kao da sam savršeni terapeut, a nitko, naravno, nije savršen.

K: (odgovara s više konfrontacije): Zašto ne možete biti savršeni? Želim da budete savršeni!

T: (Nudi interpretaciju): Čini se da je o tomu riječ, kao da Vam je potrebno da imate savršenu sliku o meni, kao da ne možete tolerirati nikakvu kritiku ili neki negativan osjećaj. Čini se kao da je to Vaš način da sačuvate odnos, kao da vjerujete da nema mjesta za bilo kakav negativan osjećaj u pozitivnom odnosu. Da bi čak i najmanje neslaganje, razočaranje ili frustracija doveli do toga da odnos propadne. Pa da biste to izbjegli gradite potpuno pozitivnu sliku.

K: (vidno zbunjen): Pa ne vidim zašto bi to bio problem – dobar je osjećaj i bolje mi je.

T: Da, točno je to što kažete da Vam je dobar osjećaj – no, problem je u tomu što to naš odnos čini  ne-stvarnim i površnim. I ovako kako ste Vi to postavili, bazira se na tomu da negirate dio iskustva i time riskirate da ta negirana iskustva iskoče u nekom drugom Vašem odnosu.

Komentar:

U ovom kratkom isječku terapeut počinje s konfrontacijom idealizacije koja se događa u transferu. U konfrontaciji se osvrće na povijest odnosa s klijentom i na frikcije koje su bile karakteristične za transfer u početku odnosa. Prepoznaje da klijent u trenutku rascijepa (engl. split off) negira te aspekte u njihovu odnosu. Nizom intervencija terapeut poziva klijenta da se prisjeti negativne strane odnosa u trenucima kada klijent uranja u idealiziranu verziju. Terapeut jasno priznaje obje strane rascijepa kada podsjeća klijenta na ranije poteškoće koje su imali i istovremeno priznaje i uvažava korisnost koju klijent ima od terapije i od privrženosti koju je razvio prema terapeutu.

Intervencije se mogu smatrati serijama konfrontacija splittinga i poricanja u transferu, uz istovremeno pozivanje klijenta da kognitivno premosti idealizirani i paranoidni dio svojeg transfernog iskustva.

(Prilagodba iz: Psychodynamic Therapy for Personality Pathology)

WEBINAR: INTERPRETATIVNO DINAMSKA TRANSAKCIJSKA ANALIZA