Kakvi se i koji sadržaji prenose kroz transfer?

Kakvi sadržaji?

Na prvo pitanje odgovor je jednostavan. Sadržaji koje klijent prenosi na nas a koje osjetimo kroz kontratransfer, mogu biti teški, laki, ugodni, neugodni itd.

Možemo ih osjetiti kao nagli umor, kao potrebu da klijentu dajemo savjete, kao osjećaj da nismo dovoljno dobri i na mnoge druge načina.

 

Koji sadržaji?

Na pitanje koji su to sadržaji koje klijent prenosi na nas, odgovor je nešto složeniji.

Prvo možemo reći da je svaki sadržaj koji dolazi kroz transfer – uvijek nesvjesni sadržaj. („raditi s transferom“ znači raditi s nesvjesnim sadržajima i podrazumijeva prihvaćanje koncepta nesvjesnog).

Drugi dio odgovora na pitanje koji se to sadržaji prenose, možemo dati tek ako razumijemo što je ono što čini nesvjesno. Koji su to sadržaji u nesvjesnom?

Odgovor, pak, na to pitanje ovisi o teorijskoj podlozi koju smo prihvatili i koja definira što je ono što potiskujemo u nesvjesno.

Znači, da bismo mogli odgovoriti na pitanje koji se sadržaji prenose transferom, moramo odgovoriti na pitanje koji su to sadržaji koje potiskujemo u nesvjesno.

(AKO ŽELITE SAZNATI VIŠE O NAČINU RADA S TRANSFEROM I KONTRATRANSFEROM KOJI JE UTEMELJEN NA DOKAZIMA I POTVRĐEN SUVREMENIM ISTRAŽIVANJAIM – RADIONICA NA LINKU OVDJE.)

Što je ono što potiskujemo?

Iako je Freud, kao što znate, u počecima svojeg rada razmatrao traumu (tj. ono što se tada nazivalo „traumatskim neurozama“), ubrzo zanemaruje važnost traume i svoju teoriju u potpunosti gradi oko ideje nagona i psihoseksualnog razvoja.

Tako, prema Freudu, potiskujemo nagone i seksualne želje i fantazije.

Odmicanje dijela psihoanalitičara od teorije nagona dogodilo se već u vrijeme Freuda. Neki analitičari teorije objektnih odnosa (Britanski neovisni analitičari): Fairbairn, Winicott, Guntrip i Balint uviđaju značaj traume i traumatskih iskustava i ne definiraju nesvjesno samo u kontekstu nagona.

Fairbairn među njima, daleko ispred svojeg vremena, donosi nevjerojatno dobro razumijevanje psihičkih sadržaja i razumijevanje utjecaja traume na razvoj ličnosti.

Danas je prihvaćeno da potiskujemo traumatska iskustva, no dio analitičara zadržava i Freudove ideje o potisnutim nagonima.

Tako kod suvremenih autora možemo pročitati da sadržaj koji se aktivira u transferu „može predstavljati ekspresiju nagona ili obrana“  (Yeomans et. al, 1999) ili, prema drugima, može predstavljati sadržaje koji su potisnuti kao posljedica traumatskih iskustava (ali ne i nagona).

Među suvremenim psihodinamskim pristupima, prisutna su oba pogleda na sadržaj nesvjesnog i interpretaciju transfera.

Berne: transfer – nesvjesno-nagon

U TA literaturi možete naći različita objašnjenja i klasifikacije transfera (od Petruske Clarkson do Hargaden i Sills).

Za samog Bernea transfer je ključan i neodvojiv je od razumijevanja transakcija (i igara) (Koju igru igraš) kao i skripta (Transactional Analysis in Psychotherapy).

Što se tiče pojma nesvjesnog i nagona, situacija je nedorečena.

Berne o nagonima (erosu i tanatosu) govori samo u svojoj prvoj knjizi A Layman’s Guide to Psychiatry and Psychoanalysis.

Za sam pojam nesvjesnoga nije ostavio definiciju, a kasnije (u istoj knjizi) kada govori o transferu sadržajima iz djetinjstva koji su sačuvani u Idu i prenose se kroz transfer, ne definira jesu li ti sadržaji rezultat potisnutih nagona i seksualnih fantazija, ili traumatskih iskustava (Berne 1957).

Pomak u smjeru toga da su sadržaji nesvjesnoga rezultat traumatskih iskustava, vidimo u Berneovoj Transactional Analysis in Psychotherapy, u kojoj govori o utjecaju traumatskog iskustva na razvoj ličnosti (Berne 1961).

(AKO ŽELITE SAZNATI VIŠE O NAČINU RADA S TRANSFEROM I KONTRATRANSFEROM KOJI JE UTEMELJEN NA DOKAZIMA I POTVRĐEN SUVREMENIM ISTRAŽIVANJAIM – RADIONICA NA LINKU OVDJE.)

IDTAP i transfer

Interpretativna dinamska transakcijska analiza (IDTAP) transfer ne objašnjava u kontekstu potisnutih nagona.

Prema IDTAP, kroz transfer se prenose potisnuti sadržaji koji su rezultat traumatskih iskustava koja dovode do unutarnje fragmentacije i nestabilnog osjećaja identiteta.

Ti potisnuti sadržaji se sastoje od dobre i loše reprezentacije sebe i dobre i loše reprezentacije objekta i afekta koji ih povezuje odnosno, rjećnikom transakcijske analize: P1-, C1-, P1+, C1+ (Zivkovic 2022B).

Znači kroz transfer klijent uvijek prenosi jedan od sljedećih sadržaja: P1-, C1-, P1+, C1+. P=Parent/Roditelj; C=Child/Dijete).

Model koji IDTAP koristi da bi objasnila dinamiku i izmjenu ego stanja (i sadržaja ego stanja) koja se događa u interakciji, naziva se dinamički model ego stanja.

Kada smo u kontaktu s kontratransferom i uz to razumijemo klijentovu psihodinamiku, IDTAP model nam omogućuje uvid u to što se iz trena u tren događa u klijentu tijekom susreta.

Transfer (i kontratransfer) postaju tako nevjerojatan izvor informacija ne samo o klijentovoj povijesti i traumama, nego i o tomu kako se sadržaji povezani s njima aktiviraju u terapijskom procesu.

Ako želite saznati više, UTA organizira webinar Interpretativna dinamska transakcijska analiza u kliničkoj praksi, a sve detalje možete pogledati OVDJE.

 

Literatura:

Berne, E. (1957): A Layman’s Guide to Psychiatry and Psychoanalysis, Simon and Schuster, New York

Berne, E. (1961): Transactional Analysis in Psychotherapy – A Systematic Individual and Social Psychiatry, Groove Press Inc., New York

Frank E. Yeomans, John F. Clarkin, and Otto F. Kernberg (1999): Psychotherapy for Borderline Personality

Zivkovic, A. (2022 A): Dependent Pesronality and Interpersonal Dependency: At the Intersection of Developmental, Identity and Interpersonal Aspects, British Journbal of Psychotherapy

Zivkovic, A. (2022 B): The USe of Interpretive Dynamic Transactional Analysis (IDTAP) in Facilitating Structural Integration When Working With Reenactment of Developmental Trauma in the Psychotehrapeutic Setting, Transactional Analysis Journal

Ostani u toku s novostima iz svijeta psihoterapije

Prijavi se na Newsletter

Social media

Zagreb, Horvaćanska 122

info@marinacounseling.hr

099 5480 111